Kada blagdani postanu izvor stresa

Blagdansko razdoblje često se prikazuje kao vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i zahvalnosti. Mediji nas preplavljuju slikama savršenih susreta, toplih večeri uz obitelj i osjećaja pripadnosti. Filmovi, reklame i glazba stvaraju atmosferu u kojoj se čini da svi moramo biti sretni. Ipak, mnogi ljudi u isto vrijeme osjećaju nešto sasvim drugo. Tjeskoba, pritisak, umor i emocionalna iscrpljenost mogu postati jednako prisutni kao i radost, a ti se osjećaji često nazivaju “holiday blues”. Oni nisu znak slabosti – već normalna reakcija na složene životne okolnosti.

Prema istraživanju Američkog udruženja psihologa (APA, 2023.), čak 38 posto odraslih izjavilo je da tijekom blagdana osjeća pojačan stres. Najčešći razlozi su financijski pritisci, narušeni obiteljski odnosi, putovanja, promjene rutina i osjećaj usamljenosti. Posebno je zanimljivo da se kod osoba koje žive same ili imaju narušene obiteljske veze rizik depresivnih simptoma povećava za više od trećine. Drugim riječima, blagdani nisu nužno vrijeme radosti – već razdoblje u kojem se tišina često pojača.

Moramo biti zajedno...

Jedan od najčešćih problema javlja se kada se stvori očekivanje da “moramo biti zajedno”. Kroz godinu je mnogima lakše izbjegavati odnose koji su emocionalno iscrpljujući. No blagdani vrlo često bude očekivanje susreta, čak i onda kada nismo spremni ili ne osjećamo sigurnost u tom odnosu. Tako se javlja unutarnji sukob: s jedne strane postoji želja za mirom, a s druge osjećaj krivnje ako se fizički i emocionalno udaljimo.

Krivnja je posebice snažna u obiteljskim odnosima. Mnogi opisuju rečenice poput “ali to ti je majka” ili “blagdani su za obitelj” kao emocionalni pritisak koji ih tjera na postupke koji nisu u skladu s njihovim trenutnim granicama. Međutim, obitelj ne znači automatsku obavezu, osobito ako odnos dugoročno izaziva bol ili iscrpljenost. Kada bismo imali prijatelja koji nas stalno dovodi u stanje nelagode, počeli bismo preispitivati taj odnos. Ipak, kada je riječ o obitelji, često osjećamo da to “ne možemo” ili “ne smijemo”. U stvarnosti, postavljanje granica ne znači prekid odnosa, nego stvaranje prostora u kojem poštovanje i sigurnost mogu postojati.

Granice su oblik emocionalne brige o sebi. One ne moraju biti nagle ili konfliktne – mogu biti tihe, jasne i temeljene na samopoštovanju. Primjerice, ograničavanje vremena provedenog u nekom odnosu, odbijanje razgovora o osjetljivim temama ili potreba za odmorom nakon susreta – sve su to oblici zdravih granica. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Family Psychology (2021.), osobe koje aktivno koriste emocionalne i komunikacijske granice imaju gotovo upola manji rizik od kroničnog stresa.

Stvarnost nije film

Uz postavljanje granica, važno je razumjeti da se emocionalna reakcija na blagdane ne mora “izliječiti”, već može biti dio osobnog procesa. Ponekad je dovoljno priznati kako se osjećamo i dopustiti sebi da blagdansko razdoblje ne mora izgledati kao na filmu. Ništa ne oduzima vrijednost tim danima ako ih provedemo mirno, u manjem društvu ili čak sami – sve dok nam to donosi osjećaj sigurnosti.

Najvažnije je zapamtiti nekoliko stvari. Blagdani nisu test naše vrijednosti i ne moramo izgledati sretno da bismo bili dovoljno dobri. Obitelj ne znači automatsku obavezu ako odnos nije zdrav. Granice nisu egoizam nego briga o vlastitom mentalnom zdravlju. Osjećaj tuge, stresa ili pritiska nije znak neuspjeha nego čovječnosti. I na kraju, potražiti podršku nije slabost, nego hrabrost.

Ponekad je najveći dar koji možemo sebi pokloniti – mir.