BLOG 

Postoje tekstovi koji nadžive svoje vrijeme, iako su napisani za neko sasvim drugo doba. Ne zato što su proročanski, nego zato što su precizni u opisu čovjeka. Jedan od takvih tekstova je i onaj iz Prve poslanice Korinćanima, koji počinje rečenicom koja se već stoljećima ponavlja kao formula: „Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva…“ Čitamo ga na vjenčanjima, tiskamo na čestitkama, dijelimo na društvenim mrežama uz fotografije cvijeća, prstena ili zalaska sunca. On je post

Ljubav je istovremeno najjednostavnija i najkompliciranija stvar koju živimo u životu. Svi znamo što znači osjećati se povezano s nekim, osjetiti toplinu njihove blizine, povjerenje i sigurnost, ali i duboko se bojati da ta bliskost može nestati. Naša iskustva u djetinjstvu, naši prvi susreti s ljubavlju i odbacivanjem, oblikuju način na koji u odrasloj dobi ulazimo u odnose. Psiholozi nazivaju te obrasce stilovima privrženosti. Četiri stila, svaki sa svojom pričom, svojom bo

Zašto se u ljubavi, obitelji i na poslu iznova nalazimo u istim sukobima, iako mislimo da smo sve „objasnili“? Zašto nas određeni tip ljudi iritira, iscrpljuje ili emocionalno ucjenjuje, dok se mi osjećamo nemoćno, frustrirano ili preopterećeno? Zašto, unatoč dobrim namjerama, često završavamo povrijeđeni, ljuti ili razočarani, kao da smo sudionici scenarija koji se ponavlja već desetljećima? U većini naših odnosa ne komuniciramo spontanom, otvorenom prisutnošću, nego igramo

Postavljanje osobnih granica temelj je zdravih i uravnoteženih odnosa. Ipak, mnogi ljudi teško izgovaraju riječ ne, bilo zbog straha od odbacivanja, bilo zbog želje da zadrže bliskost s drugima. Posljedice toga mogu biti široke, uključujući pretjeranu popustljivost, emocionalni umor i stvaranje odnosa u kojima se vlastite potrebe sustavno zanemaruju. U psihologiji se koncept granica pojavio još sredinom dvadesetog stoljeća u sklopu teorija o individualnosti i autonomiji. Gran

Impulzivne i intruzivne misli dvije su česte, ali i često pogrešno shvaćene pojave koje mogu snažno utjecati na mentalno zdravlje, donošenje odluka i svakodnevno funkcioniranje. Iako na prvi pogled mogu zvučati slično, riječ je o potpuno različitim psihološkim mehanizmima. Razlikovanje ta dva pojma ključno je za razumijevanje vlastitog unutarnjeg svijeta i za razvoj učinkovitog suočavanja s istima. Što su impulzivne misli? Impulzivne misli su nagli, kratkotrajni porivi da uči

U trenucima stresa, gubitka ili traume, naš se emocionalni svijet može naglo promijeniti. Neki ljudi osjećaju intenzivnu tugu, dok drugi – ne osjećaju gotovo ništa. Umjesto snažnih emocija, javljaju se praznina, „otupljenost“, osjećaj kao da gledamo vlastiti život sa strane. Taj fenomen poznat je kao emocionalna utrnulost  ili disocijacija  i čest je psihološki odgovor na traumatska iskustva, dugotrajni stres, burnout ili žalovanje. Što je emocionalna utrnulost? Emocionalna u

Posljednjih godina, posebice tijekom i nakon pandemije COVID-19 ili potresa u Zagrebu i Petrinji sve se češće govorimo o pojmu burnouta. Društvene mreže, mediji i stručnjaci redovito upozoravaju na „izgaranje“, no mnogi se i dalje pitaju: je li ovo samo prolazni umor, ili nešto ozbiljnije? Burnout nije znak slabosti, već signal tijela i uma da se iscrpilo sve ono što nas inače pokreće. Što je zapravo burnout? Burnout se definira kao stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscr

Početak nove školske godine često se prikazuje kao razdoblje uzbuđenja, novih prijateljstva i svježeg početka. Ipak, za mnogu djecu to je vrijeme pojačane tjeskobe, nelagode i povratka u okruženje u kojem se osjećaju nesigurno. Zlostavljanje u školi, bilo verbalno, emocionalno ili fizičko, i dalje ostaje jedno od najčešćih i najpodcjenjenijih iskustava odrastanja. Što znači bullying? Pojam bullying počeo se sustavno istraživati tek krajem dvadesetog stoljeća, posebno kroz rad

Kada govorimo o ovisnosti, najčešće pomislimo na alkohol, drogu, kockanje ili možda seksualne ponašanja. No rijetko tko pomisli na samoozljeđivanje – rezanje, paljenje kože, udaranje ili druge oblike nanošenja boli sebi. Ovo ponašanje ostaje jedno od najvećih tabua u mentalnom zdravlju, a mnogi ga do danas pogrešno smatraju „fazom“ ili „traženjem pažnje“. Ipak, sve veći broj stručnjaka upozorava da je samoozljeđivanje oblik ovisnosti – s istim obrascima, mehanizmima i potrebo

Adolescencija je jedno od najdinamičnijih i najosjetljivijih razdoblja ljudskog razvoja. To je vrijeme kada se mladima ne mijenja samo tijelo, nego i način razmišljanja, emocionalne reakcije, odnosi s drugima, pa čak i pogled na svijet. U toj dobi mladi intenzivno traže odgovore na pitanja: Tko sam ja? Što želim postati? Gdje pripadam? Psiholog Erik Erikson opisao je adolescenciju kao razvojnu fazu identiteta nasuprot konfuziji uloga. U dobi od otprilike 12 do 18 godina, mlad

Nostalgija dolazi od grčkih riječi nostos , što znači povratak kući, i algos , što znači bol. Najčešće se definira kao žudnja ili prekomjerno sentimentalno prisjećanje na neki prošli period ili iskustvo koje se ne može vratiti. Ponekad je taj osjećaj ugodan i topao, a ponekad donosi pitanja "što ako" ili tjeskobu zbog neizrečenog i neostvarenog. Riječ je o složenoj i višeslojnoj emociji koju se često opisuje oksimoronom "slatko-gorka". Što izaziva nostalgiju? Nostalgija se na

Zdrava komunikacija temelj je svake dugoročne i emocionalno stabilne veze. Međutim, mnogi parovi ne prepoznaju destruktivne obrasce koji polako narušavaju povjerenje i bliskost. Četiri najčešća destruktivna obrasca su kritika, prezir, obrambenost i emocionalno povlačenje. Prepoznavanjem ovih obrazaca i učenjem kako ih zamijeniti, moguće je izgraditi otporniju, sretniju i stabilniju vezu. Kritika: napad na osobu umjesto na ponašanje Kritika se razlikuje od pritužbe ili konstru

Zamislite da sjedite s prijateljem ili terapeutom i govorite: “Ja sam možda problem” ili “Što sam učinio pogrešno?”. Na prvi pogled zvuči kao iskrenost i odgovornost. U terapiji i odnosima upravo to i tražimo: da osoba preuzme dio odgovornosti za svoj život. No u praksi se često događa suprotno. Mnogi ljudi zapravo ne preuzimaju odgovornost, nego preuzimaju krivnju. To je trenutak kada briga prelazi u pretjerano analiziranje koje ne vodi prema promjeni nego prema iscrpljenost

Živimo u vremenu u kojem se istina ponekad čini relativnom. Pojmovi poput „fake news“, „deepfake“ i „alternativne činjenice“ postali su dio svakodnevice, pa ne čudi da je jedan psihološki termin posebno privukao pažnju javnosti – gaslighting. Ovaj pojam ne opisuje samo laž ili nesporazum, već oblik psihološke manipulacije koji dugoročno može narušiti mentalno zdravlje i sposobnost pouzdanog donošenja odluka. Gaslighting je proces u kojem osoba postupno počinje sumnjati u vlas

Održavanje zdrave i kvalitetne veze jedna je od najvažnijih, ali i najzahtjevnijih životnih zadaća. Dvoje ljudi dolaze s različitim iskustvima, navikama i emocionalnim potrebama, a s vremenom se na putu zajedničkog života neizbježno pojavljuju izazovi. Neki se problemi rješavaju razgovorom i kompromisom, dok drugi polako narušavaju povezanost, povjerenje i sigurnost u odnosu. Prepoznavanje trenutka kada je terapija za parove potrebna – može biti ključno za očuvanje veze. Istr

Blagdansko razdoblje često se prikazuje kao vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i zahvalnosti. Mediji nas preplavljuju slikama savršenih susreta, toplih večeri uz obitelj i osjećaja pripadnosti. Filmovi, reklame i glazba stvaraju atmosferu u kojoj se čini da svi moramo biti sretni. Ipak, mnogi ljudi u isto vrijeme osjećaju nešto sasvim drugo. Tjeskoba, pritisak, umor i emocionalna iscrpljenost mogu postati jednako prisutni kao i radost, a ti se osjećaji često nazivaju “ho

Društvene mreže postale su neizostavan dio života djece i mladih. YouTube, TikTok, Instagram i Snapchat danas su ono što su nekada bile školske ulice i igrališta – mjesto druženja, zabave, učenja i uspoređivanja s drugima. I dok tehnologija može pružiti brojne edukativne i kreativne mogućnosti, istovremeno sa sobom nosi rizike koje djeca ne znaju uvijek prepoznati. Upravo zato je uloga roditelja važnija nego ikada. Digitalno roditeljstvo danas je jednako važno kao i tradicion

Iako se o mentalnom zdravlju sve više govori, tema mentalnog zdravlja muškaraca i dalje ostaje u sjeni. Mnogi muškarci odrastaju uz poruku da moraju biti jaki, da ne smiju pokazivati emocije i da probleme trebaju riješiti sami. Upravo zato često šute – čak i kada im je najteže. No tišina nerijetko postaje opasna, jer problemi ne nestaju sami od sebe. Umjesto toga rastu i pretvaraju se u tihu patnju koja može ostaviti ozbiljne posljedice. Tiha epidemija Stručnjaci psihičke pot