BLOG 

Jeste li primijetili da ste se u nekom teškom trenutku iznenada smirili na način koji vam nije bio u potpunosti prirodan, kao da su emocije jednostavno prestale teći? Ili ste nakon bolnog gubitka ili raskida veze osjetili čudnu prazninu, kao da je dio vas negdje drugdje? A zatim, tjednima ili mjesecima poslije, isti osjećaji koji su nestali počeli su se vraćati intenzivni, neočekivani, ponekad čak i zbunjujući u svojoj snazi. Upravo ste opisali disocijaciju. U svojoj biti, ra

Što su obrambeni mehanizmi? Obrambeni mehanizmi su nesvjesne psihološke reakcije kojima se štitimo od unutarnje nelagode poput anksioznosti, srama, krivnje, tuge ili unutarnjih konflikata. Koncept potječe iz psihoanalitičke teorije Sigmunda Freuda, a sustavno ga je razradila Anna Freud u djelu Ego i mehanizmi obrane. Obrambeni mehanizmi nisu svjestan izbor. Oni se događaju brzo, automatski i često toliko suptilno da ih uopće ne primjećujemo. Dok mislimo da samo reagiramo, naš

Zamislite da se probudite i odmah pomislite: "Bit će grozan dan." Ili da vam kolega na poslu ne odgovori na pozdrav i zaključite da vas mrzi. Ili da napravite jednu grešku i uvjerite se da ste potpuno nesposobni. Sve su to primjeri kognitivnih distorzija - automatskih obrazaca mišljenja koji iskrivljuju stvarnost, a da toga najčešće nismo ni svjesni. Što su uopće kognitivne distorzije? Kognitivne distorzije su sustavan, negativno pristran način obrade informacija. Nisu puke g

Sigurno ste barem jednom primijetili kako s nekim ljudima razgovor teče potpuno prirodno. Riječi dolaze spontano, osjećamo se opušteno i razumijemo se gotovo bez dodatnog objašnjavanja. S druge strane, postoje i situacije u kojima imamo osjećaj da moramo pažljivo birati svaku riječ kako ne bismo bili pogrešno shvaćeni. Takve razlike u komunikaciji nisu slučajne. One su često povezane s različitim komunikacijskim stilovima koje ljudi koriste u međusobnoj interakciji. Kada razu

Depresija predstavlja jedan od najsloženijih i najrasprostranjenijih mentalnih poremećaja današnjice. Prema procjenama Svjetska zdravstvena organizacija, oko 280 milijuna ljudi diljem svijeta suočava se s ovim stanjem, što čini približno 3,8% svjetske populacije. Ona ne diskriminira jer može zahvatiti ljude svih dobnih skupina, spolova, kultura i društvenih slojeva. Za razliku od prolazne tuge ili trenutnog lošeg raspoloženja, depresija utječe na cjelokupno funkcioniranje oso

Jeste li ikada primijetili obrasce u svom životu koji se čine beskonačnima, čak i kada pokušavate stvari raditi drugačije? Možda stalno stavljate tuđe potrebe ispred svojih, teško se afirmirate, ostajete u vezama koje vam ne odgovaraju ili sumnjate u vlastite sposobnosti unatoč dokazima da ste kompetentni. Ti se obrasci mogu pojaviti u vašem poslu, prijateljstvima, romantičnim odnosima, pa čak i u načinu na koji se odnosite prema sebi. Mnogi ljudi misle da su to samo osobne n

Granični poremećaj ličnosti često se pogrešno shvaća u svakodnevnom govoru. Mnogi koji ga ne poznaju mogu misliti da su ljudi koji ga imaju „preosjetljivi“, „dramatični“ ili „teški za odnos“, ali to je samo površinski dojam. Riječ je o specifičnom načinu funkcioniranja emocionalnog sustava i identiteta, koji je znanstveno opisan i potvrđen u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje DSM-5. Takve osobe doživljavaju emocije intenzivnije nego većina ljudi.

Pojam narcizma danas se često provlači kroz razgovore, društvene mreže i medije, osobito u kulturi koja slavi selfije, popularnost i javni imidž. Najčešće se njime opisuje netko tko djeluje pretjerano zaljubljen u sebe, tašt ili umišljen. No u psihološkom smislu narcizam nije isto što i zdrava ljubav prema sebi. Zapravo, riječ je o nečem sasvim suprotnom. Kod narcisoidnog poremećaja ličnosti osoba nije zaljubljena u ono što stvarno jest, već u idealiziranu, uveličanu sliku o

Postoje tekstovi koji nadžive svoje vrijeme, iako su napisani za neko sasvim drugo doba. Ne zato što su proročanski, nego zato što su precizni u opisu čovjeka. Jedan od takvih tekstova je i onaj iz Prve poslanice Korinćanima, koji počinje rečenicom koja se već stoljećima ponavlja kao formula: „Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva…“ Čitamo ga na vjenčanjima, tiskamo na čestitkama, dijelimo na društvenim mrežama uz fotografije cvijeća, prstena ili zalaska sunca...On je pos

Ljubav je istovremeno najjednostavnija i najkompliciranija stvar koju živimo u životu. Svi znamo što znači osjećati se povezano s nekim, osjetiti toplinu njihove blizine, povjerenje i sigurnost, ali i duboko se bojati da ta bliskost može nestati. Naša iskustva u djetinjstvu, naši prvi susreti s ljubavlju i odbacivanjem, oblikuju način na koji u odrasloj dobi ulazimo u odnose. Ti obrasci se zovu stilovi privrženosti. Četiri stila, svaki sa svojom pričom, svojom bojom straha i

Zašto se u ljubavi, obitelji i na poslu iznova nalazimo u istim sukobima, iako mislimo da smo sve „objasnili“? Zašto nas određeni tip ljudi iritira, iscrpljuje ili emocionalno ucjenjuje, dok se mi osjećamo nemoćno, frustrirano ili preopterećeno? Zašto, unatoč dobrim namjerama, često završavamo povrijeđeni, ljuti ili razočarani, kao da smo sudionici scenarija koji se ponavlja već desetljećima? U većini naših odnosa ne komuniciramo spontanom, otvorenom prisutnošću, nego igramo

Postavljanje osobnih granica temelj je zdravih i uravnoteženih odnosa. Ipak, ponekad teško izgovaramo riječ ne, bilo zbog straha od odbacivanja, bilo zbog želje da zadržimo bliskost s drugima. Posljedice toga mogu biti široke, uključujući pretjeranu popustljivost, emocionalni umor i stvaranje odnosa u kojima se vlastite potrebe sustavno zanemaruju. U psihologiji se koncept granica pojavio još sredinom dvadesetog stoljeća u sklopu teorija o individualnosti i autonomiji. Granic

Impulzivne i intruzivne misli dvije su česte, ali i često pogrešno shvaćene pojave koje mogu snažno utjecati na mentalno zdravlje, donošenje odluka i svakodnevno funkcioniranje. Iako na prvi pogled mogu zvučati slično, riječ je o potpuno različitim psihološkim mehanizmima. Što su impulzivne misli? Impulzivne misli su nagli, kratkotrajni porivi da učinimo nešto bez prethodnog promišljanja. Pojavljuju se brzo, često u trenucima intenzivnih emocija. U svojoj suštini, one su pozi

U trenucima stresa, gubitka ili traume naš se emocionalni svijet može naglo promijeniti. Neki ljudi osjećaju intenzivnu tugu, dok drugi ne osjećaju gotovo ništa. Umjesto snažnih emocija, javlja se praznina, „otupljenost“, osjećaj kao da gledamo vlastiti život sa strane. Taj fenomen poznat je kao emocionalna utrnulost ili disocijacija i čest je psihološki odgovor na traumatska iskustva, dugotrajni stres, burnout ili žalovanje. Što je emocionalna utrnulost? Emocionalna utrnulos

Posljednjih godina, posebice tijekom i nakon pandemije COVID-19 ili potresa u Zagrebu i Petrinji sve se češće govorimo o pojmu burnouta. Društvene mreže, mediji i stručnjaci redovito upozoravaju na „izgaranje“, no mnogi se i dalje pitaju: je li ovo samo prolazni umor, ili nešto ozbiljnije? Što je zapravo burnout? Burnout se definira kao stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje se najčešće javlja zbog dugotrajnog stresa osobito u poslu ili školi. Osoba koja do

Početak nove školske godine često se prikazuje kao razdoblje uzbuđenja, novih prijateljstva i svježeg početka. Ipak, za mnogu djecu to je vrijeme pojačane tjeskobe, nelagode i povratka u okruženje u kojem se osjećaju nesigurno. Zlostavljanje u školi, bilo verbalno, emocionalno ili fizičko, i dalje ostaje jedno od najčešćih i najpodcjenjenijih iskustava odrastanja. Što znači bullying? Pojam bullying počeo se sustavno istraživati tek krajem dvadesetog stoljeća, posebno kroz rad

Kada govorimo o ovisnosti, najčešće pomislimo na alkohol, drogu, kockanje ili možda seksualna ponašanja. No, rijetko tko pomisli na samoozljeđivanje kao što je rezanje, paljenje kože, udaranje ili druge oblike nanošenja boli sebi. Ovo ponašanje ostaje jedno od najvećih tabua u mentalnom zdravlju, a mnogi ga do danas pogrešno smatraju „fazom“ ili „traženjem pažnje“. Ipak, sve veći broj psihologa upozorava da je samoozljeđivanje oblik ovisnosti s istim obrascima, mehanizmima i

Adolescencija je jedno od najdinamičnijih i najosjetljivijih razdoblja ljudskog razvoja. To je vrijeme kada se mladima ne mijenja samo tijelo, nego i način razmišljanja, emocionalne reakcije, odnosi s drugima, pa čak i pogled na svijet. U toj dobi mladi intenzivno traže odgovore na pitanja: Tko sam ja? Što želim postati? Gdje pripadam? Psiholog Erik Erikson opisao je adolescenciju kao razvojnu fazu identiteta nasuprot konfuziji uloga. U dobi od otprilike 12 do 18 godina, mlad

Nostalgija dolazi od grčkih riječi nostos , što znači povratak kući, i algos , što znači bol. Najčešće se definira kao žudnja ili prekomjerno sentimentalno prisjećanje na neki prošli period ili iskustvo koje se ne može vratiti. Ponekad je taj osjećaj ugodan i topao, a ponekad donosi pitanja "što ako" ili tjeskobu zbog neizrečenog i neostvarenog. Riječ je o složenoj i višeslojnoj emociji koju se često opisuje oksimoronom "slatko-gorka". Što izaziva nostalgiju? Nostalgija se na

Zdrava komunikacija temelj je svake dugoročne i emocionalno stabilne veze. Međutim, mnogi parovi ne prepoznaju destruktivne obrasce koji polako narušavaju povjerenje i bliskost. Četiri najčešća destruktivna obrasca su kritika, prezir, obrambenost i emocionalno povlačenje. Kritika: napad na osobu umjesto na ponašanje Kritika se razlikuje od pritužbe ili konstruktivnog feedbacka. Dok pritužba ukazuje na konkretan događaj ili ponašanje koje nas je povrijedilo, kritika napada kar