BLOG 

Sigurno ste barem jednom primijetili kako s nekim ljudima razgovor teče potpuno prirodno. Riječi dolaze spontano, osjećamo se opušteno i razumijemo se gotovo bez dodatnog objašnjavanja. S druge strane, postoje i situacije u kojima imamo osjećaj da moramo pažljivo birati svaku riječ kako ne bismo bili pogrešno shvaćeni. Takve razlike u komunikaciji nisu slučajne. One su često povezane s različitim komunikacijskim stilovima koje ljudi koriste u međusobnoj interakciji. Kada razu

Depresija predstavlja jedan od najsloženijih i najrasprostranjenijih mentalnih poremećaja današnjice. Prema procjenama Svjetska zdravstvena organizacija, oko 280 milijuna ljudi diljem svijeta suočava se s ovim stanjem, što čini približno 3,8% svjetske populacije. Ona ne diskriminira jer može zahvatiti ljude svih dobnih skupina, spolova, kultura i društvenih slojeva. Za razliku od prolazne tuge ili trenutnog lošeg raspoloženja, depresija utječe na cjelokupno funkcioniranje oso

Jeste li ikada primijetili obrasce u svom životu koji se čine beskonačnima, čak i kada pokušavate stvari raditi drugačije? Možda stalno stavljate tuđe potrebe ispred svojih, teško se afirmirate, ostajete u vezama koje vam ne odgovaraju ili sumnjate u vlastite sposobnosti unatoč dokazima da ste kompetentni. Ti se obrasci mogu pojaviti u vašem poslu, prijateljstvima, romantičnim odnosima, pa čak i u načinu na koji se odnosite prema sebi. Mnogi ljudi misle da su to samo osobne n

Granični poremećaj ličnosti često se pogrešno shvaća u svakodnevnom govoru. Mnogi koji ga ne poznaju mogu misliti da su ljudi koji ga imaju „preosjetljivi“, „dramatični“ ili „teški za odnos“, ali to je samo površinski dojam. Riječ je o specifičnom načinu funkcioniranja emocionalnog sustava i identiteta, koji je znanstveno opisan i potvrđen u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje DSM-5. Takve osobe doživljavaju emocije intenzivnije nego većina ljudi.

Pojam narcizma danas se često provlači kroz razgovore, društvene mreže i medije, osobito u kulturi koja slavi selfije, popularnost i javni imidž. Najčešće se njime opisuje netko tko djeluje pretjerano zaljubljen u sebe, tašt ili umišljen. No u psihološkom smislu narcizam nije isto što i zdrava ljubav prema sebi. Zapravo, riječ je o nečem sasvim suprotnom. Kod narcisoidnog poremećaja ličnosti osoba nije zaljubljena u ono što stvarno jest, već u idealiziranu, uveličanu sliku o

Postoje tekstovi koji nadžive svoje vrijeme, iako su napisani za neko sasvim drugo doba. Ne zato što su proročanski, nego zato što su precizni u opisu čovjeka. Jedan od takvih tekstova je i onaj iz Prve poslanice Korinćanima, koji počinje rečenicom koja se već stoljećima ponavlja kao formula: „Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva…“ Čitamo ga na vjenčanjima, tiskamo na čestitkama, dijelimo na društvenim mrežama uz fotografije cvijeća, prstena ili zalaska sunca. On je post

Ljubav je istovremeno najjednostavnija i najkompliciranija stvar koju živimo u životu. Svi znamo što znači osjećati se povezano s nekim, osjetiti toplinu njihove blizine, povjerenje i sigurnost, ali i duboko se bojati da ta bliskost može nestati. Naša iskustva u djetinjstvu, naši prvi susreti s ljubavlju i odbacivanjem, oblikuju način na koji u odrasloj dobi ulazimo u odnose. Psiholozi nazivaju te obrasce stilovima privrženosti. Četiri stila, svaki sa svojom pričom, svojom bo

Zašto se u ljubavi, obitelji i na poslu iznova nalazimo u istim sukobima, iako mislimo da smo sve „objasnili“? Zašto nas određeni tip ljudi iritira, iscrpljuje ili emocionalno ucjenjuje, dok se mi osjećamo nemoćno, frustrirano ili preopterećeno? Zašto, unatoč dobrim namjerama, često završavamo povrijeđeni, ljuti ili razočarani, kao da smo sudionici scenarija koji se ponavlja već desetljećima? U većini naših odnosa ne komuniciramo spontanom, otvorenom prisutnošću, nego igramo

Postavljanje osobnih granica temelj je zdravih i uravnoteženih odnosa. Ipak, mnogi ljudi teško izgovaraju riječ ne, bilo zbog straha od odbacivanja, bilo zbog želje da zadrže bliskost s drugima. Posljedice toga mogu biti široke, uključujući pretjeranu popustljivost, emocionalni umor i stvaranje odnosa u kojima se vlastite potrebe sustavno zanemaruju. U psihologiji se koncept granica pojavio još sredinom dvadesetog stoljeća u sklopu teorija o individualnosti i autonomiji. Gran

Impulzivne i intruzivne misli dvije su česte, ali i često pogrešno shvaćene pojave koje mogu snažno utjecati na mentalno zdravlje, donošenje odluka i svakodnevno funkcioniranje. Iako na prvi pogled mogu zvučati slično, riječ je o potpuno različitim psihološkim mehanizmima. Razlikovanje ta dva pojma ključno je za razumijevanje vlastitog unutarnjeg svijeta i za razvoj učinkovitog suočavanja s istima. Što su impulzivne misli? Impulzivne misli su nagli, kratkotrajni porivi da uči

U trenucima stresa, gubitka ili traume, naš se emocionalni svijet može naglo promijeniti. Neki ljudi osjećaju intenzivnu tugu, dok drugi – ne osjećaju gotovo ništa. Umjesto snažnih emocija, javljaju se praznina, „otupljenost“, osjećaj kao da gledamo vlastiti život sa strane. Taj fenomen poznat je kao emocionalna utrnulost  ili disocijacija  i čest je psihološki odgovor na traumatska iskustva, dugotrajni stres, burnout ili žalovanje. Što je emocionalna utrnulost? Emocionalna u

Posljednjih godina, posebice tijekom i nakon pandemije COVID-19 ili potresa u Zagrebu i Petrinji sve se češće govorimo o pojmu burnouta. Društvene mreže, mediji i stručnjaci redovito upozoravaju na „izgaranje“, no mnogi se i dalje pitaju: je li ovo samo prolazni umor, ili nešto ozbiljnije? Burnout nije znak slabosti, već signal tijela i uma da se iscrpilo sve ono što nas inače pokreće. Što je zapravo burnout? Burnout se definira kao stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscr

Početak nove školske godine često se prikazuje kao razdoblje uzbuđenja, novih prijateljstva i svježeg početka. Ipak, za mnogu djecu to je vrijeme pojačane tjeskobe, nelagode i povratka u okruženje u kojem se osjećaju nesigurno. Zlostavljanje u školi, bilo verbalno, emocionalno ili fizičko, i dalje ostaje jedno od najčešćih i najpodcjenjenijih iskustava odrastanja. Što znači bullying? Pojam bullying počeo se sustavno istraživati tek krajem dvadesetog stoljeća, posebno kroz rad

Kada govorimo o ovisnosti, najčešće pomislimo na alkohol, drogu, kockanje ili možda seksualne ponašanja. No rijetko tko pomisli na samoozljeđivanje – rezanje, paljenje kože, udaranje ili druge oblike nanošenja boli sebi. Ovo ponašanje ostaje jedno od najvećih tabua u mentalnom zdravlju, a mnogi ga do danas pogrešno smatraju „fazom“ ili „traženjem pažnje“. Ipak, sve veći broj stručnjaka upozorava da je samoozljeđivanje oblik ovisnosti – s istim obrascima, mehanizmima i potrebo

Adolescencija je jedno od najdinamičnijih i najosjetljivijih razdoblja ljudskog razvoja. To je vrijeme kada se mladima ne mijenja samo tijelo, nego i način razmišljanja, emocionalne reakcije, odnosi s drugima, pa čak i pogled na svijet. U toj dobi mladi intenzivno traže odgovore na pitanja: Tko sam ja? Što želim postati? Gdje pripadam? Psiholog Erik Erikson opisao je adolescenciju kao razvojnu fazu identiteta nasuprot konfuziji uloga. U dobi od otprilike 12 do 18 godina, mlad

Nostalgija dolazi od grčkih riječi nostos , što znači povratak kući, i algos , što znači bol. Najčešće se definira kao žudnja ili prekomjerno sentimentalno prisjećanje na neki prošli period ili iskustvo koje se ne može vratiti. Ponekad je taj osjećaj ugodan i topao, a ponekad donosi pitanja "što ako" ili tjeskobu zbog neizrečenog i neostvarenog. Riječ je o složenoj i višeslojnoj emociji koju se često opisuje oksimoronom "slatko-gorka". Što izaziva nostalgiju? Nostalgija se na

Zdrava komunikacija temelj je svake dugoročne i emocionalno stabilne veze. Međutim, mnogi parovi ne prepoznaju destruktivne obrasce koji polako narušavaju povjerenje i bliskost. Četiri najčešća destruktivna obrasca su kritika, prezir, obrambenost i emocionalno povlačenje. Prepoznavanjem ovih obrazaca i učenjem kako ih zamijeniti, moguće je izgraditi otporniju, sretniju i stabilniju vezu. Kritika: napad na osobu umjesto na ponašanje Kritika se razlikuje od pritužbe ili konstru

Zamislite da sjedite s prijateljem ili terapeutom i govorite: “Ja sam možda problem” ili “Što sam učinio pogrešno?”. Na prvi pogled zvuči kao iskrenost i odgovornost. U terapiji i odnosima upravo to i tražimo: da osoba preuzme dio odgovornosti za svoj život. No u praksi se često događa suprotno. Mnogi ljudi zapravo ne preuzimaju odgovornost, nego preuzimaju krivnju. To je trenutak kada briga prelazi u pretjerano analiziranje koje ne vodi prema promjeni nego prema iscrpljenost

Živimo u vremenu u kojem se istina ponekad čini relativnom. Pojmovi poput „fake news“, „deepfake“ i „alternativne činjenice“ postali su dio svakodnevice, pa ne čudi da je jedan psihološki termin posebno privukao pažnju javnosti – gaslighting. Ovaj pojam ne opisuje samo laž ili nesporazum, već oblik psihološke manipulacije koji dugoročno može narušiti mentalno zdravlje i sposobnost pouzdanog donošenja odluka. Gaslighting je proces u kojem osoba postupno počinje sumnjati u vlas

Održavanje zdrave i kvalitetne veze jedna je od najvažnijih, ali i najzahtjevnijih životnih zadaća. Dvoje ljudi dolaze s različitim iskustvima, navikama i emocionalnim potrebama, a s vremenom se na putu zajedničkog života neizbježno pojavljuju izazovi. Neki se problemi rješavaju razgovorom i kompromisom, dok drugi polako narušavaju povezanost, povjerenje i sigurnost u odnosu. Prepoznavanje trenutka kada je terapija za parove potrebna – može biti ključno za očuvanje veze. Istr