BLOG 

Ponekad nas najviše privuku upravo osobe uz koje se osjećamo nesigurno. To mogu biti osobe koje su u jednom trenutku bliske, zainteresirane i nježne, a zatim se povuku, prestanu odgovarati ili postanu emocionalno hladne. Njihovo ponašanje ostavlja nas u neizvjesnosti pa počinjemo analizirati poruke, tražiti skrivene znakove i razmišljati o tome što smo pogrešno napravili. Razumom možemo prepoznati da nam takav odnos ne odgovara. Možemo vidjeti da ne dobivamo dovoljno pažnje,

Kada netko prolazi kroz depresiju, okolina to najčešće pokušava razumjeti kroz raspoloženje, odnosno kroz tugu, umor, gubitak interesa za stvari koje su nekad donosile radost. Sve je to točno, ali samo dio slike. Sredinom prošlog stoljeća psihijatar Aaron Beck, jedan od utemeljitelja kognitivno-bihevioralne terapije, primijetio je nešto što je trajno promijenilo način na koji struka razumije ovaj poremećaj: depresija se ne hrani samo osjećajima, nego prije svega vrlo specifič

Zamislite dijete koje padne i udari se. Zaplače. Mama pohiti i zagrli ga. Nekoliko minuta kasnije, isti scenarij samo što ovaj put dijete nije palo, ali zna da će zagrljaj doći. Prva stvar koja nam može pasti na pamet jest da dijete manipulira, ali to nije manipulacija. To je naučeno i upravo tako nastaju ono što u transakcijskoj analizi se naziva reket osjećajima, emocijama koje izražavamo, ali koje zapravo nisu naša prava unutarnja reakcija na situaciju. Što je zapravo au

Gotovo svatko od nas barem je jednom osjetio kako mu srce ubrzano lupa, dlanovi se znoje, disanje postaje plitko, a misli jure tolikom brzinom da ih je teško zaustaviti. U takvim trenucima često pomislimo da s nama nešto nije u redu, da će nam se nešto ozbiljno dogoditi. Međutim, ono što doživljavamo je prirodna reakcija našeg organizma koja je kroz evoluciju služila kako bi nas zaštitila od stvarne opasnosti. Sve počinje u amigdali Anksioznost nije samo mentalno stanje, ona

Znate one situacije kada se partner malo udalji, odgovori kraće nego inače i onda primijetite kako ti vam nije ugodno u vlastitom tijelu? Misli počinju divljati, kreće tiha i iscrpna analiza što sam rekao, što sam propustio, jesam li nešto krivo napravio…Tijelo počinje prelaziti u pripravnost kao da se nešto ozbiljno i opasno sprema, iako se objektivno gledano nije dogodilo ništa posebno. Onda se nađete u jednom trenutku da pokušavate razumjeti zašto odnos ponekad dobije toli

Bračni savjetnik Gary Chapman je 1992. objavio knjigu Pet jezika ljubavi koja je postala jedan od najprodavanijih naslova iz područja odnosa u posljednjih trideset godina, prevedena u više od pedeset jezika, s više od dvadeset milijuna prodanih primjeraka. Iza te popularnosti nije samo marketinška mašinerija, nego prepoznavanje istinske potrebe. Kad ljudi čitaju tu knjigu, govore isto: "To sam ja. To je moj brak. To je moja majka." Chapman je identificirao pet temeljnih način

Postoje ljudi koji svakodnevno ulaze u prepune dvorane, samouvjereno govore pred stotinama ljudi, sklapaju poslove i ostavljaju dojam potpune unutarnje stabilnosti. Ipak, neposredno prije izlaska na pozornicu, ista ta osoba može neprimjetno posegnuti za tabletom u džepu jer bez nje teško vjeruje da će izdržati sljedećih sat vremena. Takav prizor mnogo je češći nego što se obično pretpostavlja i dobro opisuje srž jedne od najraširenijih psiholoških teškoća: straha od samoga st

Jeste li primijetili da ste se u nekom teškom trenutku iznenada smirili na način koji vam nije bio u potpunosti prirodan, kao da su emocije jednostavno prestale teći? Ili ste nakon bolnog gubitka ili raskida veze osjetili čudnu prazninu, kao da je dio vas negdje drugdje? A zatim, tjednima ili mjesecima poslije, isti osjećaji koji su nestali počeli su se vraćati intenzivni, neočekivani, ponekad čak i zbunjujući u svojoj snazi. Upravo ste opisali disocijaciju. U svojoj biti, ra

Što su obrambeni mehanizmi? Obrambeni mehanizmi su nesvjesne psihološke reakcije kojima se štitimo od unutarnje nelagode poput anksioznosti, srama, krivnje, tuge ili unutarnjih konflikata. Koncept potječe iz psihoanalitičke teorije Sigmunda Freuda, a sustavno ga je razradila Anna Freud u djelu Ego i mehanizmi obrane. Obrambeni mehanizmi nisu svjestan izbor. Oni se događaju brzo, automatski i često toliko suptilno da ih uopće ne primjećujemo. Dok mislimo da samo reagiramo, naš

Zamislite da se probudite i odmah pomislite: "Bit će grozan dan." Ili da vam kolega na poslu ne odgovori na pozdrav i zaključite da vas mrzi. Ili da napravite jednu grešku i uvjerite se da ste potpuno nesposobni. Sve su to primjeri kognitivnih distorzija - automatskih obrazaca mišljenja koji iskrivljuju stvarnost, a da toga najčešće nismo ni svjesni. Što su uopće kognitivne distorzije? Kognitivne distorzije su sustavan, negativno pristran način obrade informacija. Nisu puke g

Sigurno ste barem jednom primijetili kako s nekim ljudima razgovor teče potpuno prirodno. Riječi dolaze spontano, osjećamo se opušteno i razumijemo se gotovo bez dodatnog objašnjavanja. S druge strane, postoje i situacije u kojima imamo osjećaj da moramo pažljivo birati svaku riječ kako ne bismo bili pogrešno shvaćeni. Takve razlike u komunikaciji nisu slučajne. One su često povezane s različitim komunikacijskim stilovima koje ljudi koriste u međusobnoj interakciji. Kada razu

Depresija predstavlja jedan od najsloženijih i najrasprostranjenijih mentalnih poremećaja današnjice. Prema procjenama Svjetska zdravstvena organizacija, oko 280 milijuna ljudi diljem svijeta suočava se s ovim stanjem, što čini približno 3,8% svjetske populacije. Ona ne diskriminira jer može zahvatiti ljude svih dobnih skupina, spolova, kultura i društvenih slojeva. Za razliku od prolazne tuge ili trenutnog lošeg raspoloženja, depresija utječe na cjelokupno funkcioniranje oso

Jeste li ikada primijetili obrasce u svom životu koji se čine beskonačnima, čak i kada pokušavate stvari raditi drugačije? Možda stalno stavljate tuđe potrebe ispred svojih, teško se afirmirate, ostajete u vezama koje vam ne odgovaraju ili sumnjate u vlastite sposobnosti unatoč dokazima da ste kompetentni. Ti se obrasci mogu pojaviti u vašem poslu, prijateljstvima, romantičnim odnosima, pa čak i u načinu na koji se odnosite prema sebi. Mnogi ljudi misle da su to samo osobne n

Granični poremećaj ličnosti često se pogrešno shvaća u svakodnevnom govoru. Mnogi koji ga ne poznaju mogu misliti da su ljudi koji ga imaju „preosjetljivi“, „dramatični“ ili „teški za odnos“, ali to je samo površinski dojam. Riječ je o specifičnom načinu funkcioniranja emocionalnog sustava i identiteta, koji je znanstveno opisan i potvrđen u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje DSM-5. Takve osobe doživljavaju emocije intenzivnije nego većina ljudi.

Pojam narcizma danas se često provlači kroz razgovore, društvene mreže i medije, osobito u kulturi koja slavi selfije, popularnost i javni imidž. Najčešće se njime opisuje netko tko djeluje pretjerano zaljubljen u sebe, tašt ili umišljen. No u psihološkom smislu narcizam nije isto što i zdrava ljubav prema sebi. Zapravo, riječ je o nečem sasvim suprotnom. Kod narcisoidnog poremećaja ličnosti osoba nije zaljubljena u ono što stvarno jest, već u idealiziranu, uveličanu sliku o

Postoje tekstovi koji nadžive svoje vrijeme, iako su napisani za neko sasvim drugo doba. Ne zato što su proročanski, nego zato što su precizni u opisu čovjeka. Jedan od takvih tekstova je i onaj iz Prve poslanice Korinćanima, koji počinje rečenicom koja se već stoljećima ponavlja kao formula: „Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva…“ Čitamo ga na vjenčanjima, tiskamo na čestitkama, dijelimo na društvenim mrežama uz fotografije cvijeća, prstena ili zalaska sunca...On je pos

Ljubav je istovremeno najjednostavnija i najkompliciranija stvar koju živimo u životu. Svi znamo što znači osjećati se povezano s nekim, osjetiti toplinu njihove blizine, povjerenje i sigurnost, ali i duboko se bojati da ta bliskost može nestati. Naša iskustva u djetinjstvu, naši prvi susreti s ljubavlju i odbacivanjem, oblikuju način na koji u odrasloj dobi ulazimo u odnose. Ti obrasci se zovu stilovi privrženosti. Četiri stila, svaki sa svojom pričom, svojom bojom straha i

Zašto se u ljubavi, obitelji i na poslu iznova nalazimo u istim sukobima, iako mislimo da smo sve „objasnili“? Zašto nas određeni tip ljudi iritira, iscrpljuje ili emocionalno ucjenjuje, dok se mi osjećamo nemoćno, frustrirano ili preopterećeno? Zašto, unatoč dobrim namjerama, često završavamo povrijeđeni, ljuti ili razočarani, kao da smo sudionici scenarija koji se ponavlja već desetljećima? U većini naših odnosa ne komuniciramo spontanom, otvorenom prisutnošću, nego igramo

Postavljanje osobnih granica temelj je zdravih i uravnoteženih odnosa. Ipak, ponekad teško izgovaramo riječ ne, bilo zbog straha od odbacivanja, bilo zbog želje da zadržimo bliskost s drugima. Posljedice toga mogu biti široke, uključujući pretjeranu popustljivost, emocionalni umor i stvaranje odnosa u kojima se vlastite potrebe sustavno zanemaruju. U psihologiji se koncept granica pojavio još sredinom dvadesetog stoljeća u sklopu teorija o individualnosti i autonomiji. Granic

Impulzivne i intruzivne misli dvije su česte, ali i često pogrešno shvaćene pojave koje mogu snažno utjecati na mentalno zdravlje, donošenje odluka i svakodnevno funkcioniranje. Iako na prvi pogled mogu zvučati slično, riječ je o potpuno različitim psihološkim mehanizmima. Što su impulzivne misli? Impulzivne misli su nagli, kratkotrajni porivi da učinimo nešto bez prethodnog promišljanja. Pojavljuju se brzo, često u trenucima intenzivnih emocija. U svojoj suštini, one su pozi