Gaslighting - Jesam li ja problem ili me netko manipulira?

Živimo u vremenu u kojem se istina ponekad čini relativnom. Pojmovi poput „fake news“, „deepfake“ i „alternativne činjenice“ postali su dio svakodnevice, pa ne čudi da je jedan psihološki termin posebno privukao pažnju javnosti – gaslighting. Ovaj pojam ne opisuje samo laž ili nesporazum, već oblik psihološke manipulacije koji dugoročno može narušiti mentalno zdravlje i sposobnost pouzdanog donošenja odluka. Gaslighting je proces u kojem osoba postupno počinje sumnjati u vlastitu percepciju stvarnosti, pamćenje, osjećaje, pa čak i u vlastit identitet. Američko udruženje psihologa objašnjava ga kao kontinuirani oblik manipulacije zbog kojeg osoba sve češće dovodi u pitanje svoje sudove i doživljaje.

Gaslighting se ne događa u ''vakuumu''. Potreban je odnos, povjerenje i emocionalna povezanost kako bi manipulacija uopće bila moguća. Žrtva mora vjerovati da je druga osoba dobronamjerna – bilo da se radi o partneru, članu obitelji, prijatelju ili autoritetu na radnom mjestu. Taj emocionalni temelj upravo je ono što manipulaciju čini djelotvornom. Kako vrijeme prolazi, povjerenje se pretvara u zbunjenost, a zbunjenost se može pretvoriti u emocionalnu ovisnost.

Od filmske fikcije do stvarnog života

Izraz „gaslighting“ potječe iz filma Gaslight iz 1944. godine u kojem muž manipulira suprugu postupno uvjeravajući je da gubi razum. Čini to tako što mijenja elemente njihova doma i potom poriče da se išta promijenilo. Supruga, suočena s lažima i negiranjem stvarnosti, počinje sumnjati u sebe. Iako je riječ o fikciji, psihologija je vrlo brzo prepoznala da se slični obrasci javljaju u stvarnim životnim situacijama.

Kako gaslighting djeluje?

U praksi gaslighting ne započinje naglo, već suptilno. Najčešće kreće malim opaskama poput „to se nije dogodilo“, „pogrešno se sjećaš“ ili „pretjeruješ“. Takve rečenice u početku mogu zvučati bezazleno, ali s vremenom potkopavaju vjeru u vlastitu percepciju. Osoba počinje dvaput provjeravati svoje misli, preispitivati uspomene i tražiti potvrdu od drugih kako bi bila sigurna da ono što osjeća doista ima smisla. Kada se to počne događati redovito, govorimo o ozbiljnom narušavanju psihološke sigurnosti.

Znakovi gaslightinga mogu biti suptilni, ali postoji nekoliko pokazatelja koji se često javljaju. Pojavljuje se osjećaj nesigurnosti u vlastite reakcije i doživljaje, kao da je možda sve samo „u glavi“. Javlja se unutarnja potreba za isprikom čak i kada ne postoji jasna pogreška. Osoba se može osjećati odvojeno od prijatelja ili obitelji jer vjeruje da pretjeruje ili „sve shvaća preosjetljivo“. Istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost gaslightingu može dovesti do povećane tjeskobe, niskog samopouzdanja i poteškoća s donošenjem odluka. U nekim slučajevima mogu se razviti i simptomi slični posttraumatskom stresnom poremećaju.

Gaslighting na radnom mjestu

Gaslighting se ne pojavljuje samo u obitelji ili među partnerima. Sve više istraživanja govori o njegovoj prisutnosti na radnom mjestu. Primjeri uključuju situacije kada netko namjerno uskraćuje bitne informacije, a zatim tvrdi da ste ih morali primiti. Može se dogoditi i da vam je obećana promjena pozicije ili napredovanje, ali kada se to ne dogodi, osjećaje razočaranja vam objasne riječima poput „krivo si me shvatio“ ili „preosjetljivo reagiraš“. Takve situacije proizvode zbunjenost, osjećaj krivnje i uvjerenje da pogreška mora biti u nama samima, čak i kada znamo da smo učinili sve kako treba.

Koji je razlog zašto to ljudi čine?

U pozadini mogu biti različiti motivi – želja za kontrolom, izbjegavanje odgovornosti, strah od gubitka moći ili narcisoidne crte ličnosti. Ponekad se radi o nesvjesnom obrambenom mehanizmu osobe koja ne zna kako se nositi s vlastitim greškama. Međutim, važno je naglasiti da razumijevanje ponašanja ne znači opravdavanje. Manipulacija uvijek ostaje manipulacija.

Kako se zaštiti i oporaviti?

Put oporavka često počinje u trenutku kada se obrazac prepozna i imenuje. Razgovor s povjerljivom osobom, promišljanje vlastitih reakcija i vođenje bilješki mogu pomoći u vraćanju osjećaja realnosti. Ako se gaslighting ponavlja i ako ostavlja trag na mentalnom zdravlju, razgovor s terapeutom može biti ključan korak. Terapeut može pomoći u razgraničavanju realnosti od manipulacije i podržati povratak emocionalnim granicama koje štite mentalno zdravlje.

Važno je zapamtiti da gaslighting nikada nije krivnja osobe koja ga doživljava. Odgovornost za manipulaciju pripada onome tko je provodi. Odgovornost za iscjeljenje, međutim, pripada nama – i ona se može ostvariti. Uz podršku, znanje i povjerenje u vlastitu intuiciju moguće je ponovno izgraditi osjećaj stabilnosti i povratiti unutarnji kompas.

Povratak stvarnosti

Gaslighting je napad na sam temelj stvarnosti, ali osjećaj stvarnosti može se ponovno osnažiti. U tome niste sami i postoje profesionalci koji razumiju kroz što prolazite. Vaše emocije mogu biti ponovno pouzdani vodič. Vaša percepcija ima vrijednost. A vaša istina zaslužuje prostor.