BLOG 

U trenucima stresa, gubitka ili traume naš se emocionalni svijet može naglo promijeniti. Neki ljudi osjećaju intenzivnu tugu, dok drugi ne osjećaju gotovo ništa. Umjesto snažnih emocija, javlja se praznina, „otupljenost“, osjećaj kao da gledamo vlastiti život sa strane. Taj fenomen poznat je kao emocionalna utrnulost ili disocijacija i čest je psihološki odgovor na traumatska iskustva, dugotrajni stres, burnout ili žalovanje. Što je emocionalna utrnulost? Emocionalna utrnulos

Posljednjih godina, posebice tijekom i nakon pandemije COVID-19 ili potresa u Zagrebu i Petrinji sve se češće govorimo o pojmu burnouta. Društvene mreže, mediji i stručnjaci redovito upozoravaju na „izgaranje“, no mnogi se i dalje pitaju: je li ovo samo prolazni umor, ili nešto ozbiljnije? Što je zapravo burnout? Burnout se definira kao stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje se najčešće javlja zbog dugotrajnog stresa osobito u poslu ili školi. Osoba koja do

Početak nove školske godine često se prikazuje kao razdoblje uzbuđenja, novih prijateljstva i svježeg početka. Ipak, za mnogu djecu to je vrijeme pojačane tjeskobe, nelagode i povratka u okruženje u kojem se osjećaju nesigurno. Zlostavljanje u školi, bilo verbalno, emocionalno ili fizičko, i dalje ostaje jedno od najčešćih i najpodcjenjenijih iskustava odrastanja. Što znači bullying? Pojam bullying počeo se sustavno istraživati tek krajem dvadesetog stoljeća, posebno kroz rad

Kada govorimo o ovisnosti, najčešće pomislimo na alkohol, drogu, kockanje ili možda seksualna ponašanja. No, rijetko tko pomisli na samoozljeđivanje kao što je rezanje, paljenje kože, udaranje ili druge oblike nanošenja boli sebi. Ovo ponašanje ostaje jedno od najvećih tabua u mentalnom zdravlju, a mnogi ga do danas pogrešno smatraju „fazom“ ili „traženjem pažnje“. Ipak, sve veći broj psihologa upozorava da je samoozljeđivanje oblik ovisnosti s istim obrascima, mehanizmima i

Adolescencija je jedno od najdinamičnijih i najosjetljivijih razdoblja ljudskog razvoja. To je vrijeme kada se mladima ne mijenja samo tijelo, nego i način razmišljanja, emocionalne reakcije, odnosi s drugima, pa čak i pogled na svijet. U toj dobi mladi intenzivno traže odgovore na pitanja: Tko sam ja? Što želim postati? Gdje pripadam? Psiholog Erik Erikson opisao je adolescenciju kao razvojnu fazu identiteta nasuprot konfuziji uloga. U dobi od otprilike 12 do 18 godina, mlad

Nostalgija dolazi od grčkih riječi nostos, što znači povratak kući, i algos, što znači bol. Već sama etimologija otkriva bit ove emocije, ona je doslovno "bol zbog želje za povratkom" na mjesto ili u vrijeme kojem se više ne možemo vratiti. Najčešće se definira kao žudnja ili pojačano sentimentalno prisjećanje na prošli period ili iskustvo koje je nepovratno prošlo. Ponekad je taj osjećaj topao i ugodan, poput mirisa doma, a ponekad sa sobom nosi pitanja "što ako" ili tihu tj

Zdrava komunikacija temelj je svake dugoročne i emocionalno stabilne veze. Ipak, mnogi parovi ne prepoznaju destruktivne obrasce koji se postupno, gotovo neprimjetno, uvlače u svakodnevnu komunikaciju i polako narušavaju povjerenje i bliskost. Bračni terapeut John Gottman, nakon desetljeća promatranja parova, izdvojio je četiri obrasca toliko štetna za odnos da ih je nazvao "četiri jahača apokalipse": kritiku, prezir, obrambenost i emocionalno povlačenje. Ono što ove obrasce

Zamislite da sjedite s prijateljem ili terapeutom i govorite: "Ja sam možda problem" ili "Što sam učinio pogrešno?". Na prvi pogled to zvuči kao iskrenost i zrelost. U terapiji i odnosima upravo to i tražimo da osoba preuzme dio odgovornosti za vlastiti život. No u praksi se često događa nešto suptilno drugačije. Mnogi ljudi zapravo ne preuzimaju odgovornost, nego preuzimaju krivnju, a razlika između to dvoje presudna je za mentalno zdravlje. Odgovornost vodi prema konkretnom

Živimo u vremenu u kojem se istina ponekad čini relativnom. Pojmovi poput "fake news", "deepfake" i "alternativne činjenice" postali su dio svakodnevice, pa ne čudi da je jedan psihološki termin posebno privukao pažnju javnosti – gaslighting. Ovaj pojam ne opisuje običnu laž ili nesporazum, već specifičan oblik psihološke manipulacije koji, ako traje dovoljno dugo, može narušiti temelj na kojem osoba gradi svoje mentalno zdravlje i sposobnost pouzdanog donošenja odluka. Gasli

Održavanje zdrave i kvalitetne veze jedna je od najvažnijih, ali i najzahtjevnijih životnih zadaća. Dvoje ljudi dolazi s različitim obiteljskim iskustvima, navikama i emocionalnim potrebama, a s vremenom se na putu zajedničkog života neizbježno pojavljuju izazovi. Neki se problemi rješavaju razgovorom i kompromisom, dok drugi polako, gotovo neprimjetno, nagrizaju povezanost, povjerenje i osjećaj sigurnosti u odnosu. Prepoznavanje trenutka kada je stručna podrška potrebna čest

Blagdansko razdoblje gotovo se uvijek prikazuje kao vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i zahvalnosti. Mediji nas preplavljuju slikama savršenih susreta, toplih večeri uz obitelj i osjećaja pripadnosti. Filmovi, reklame i glazba grade atmosferu u kojoj se čini da je sreća jedina dopuštena emocija ovog razdoblja. Ipak, iskustvo mnogih ljudi u to je vrijeme sasvim drugačije. Tjeskoba, pritisak, umor i emocionalna iscrpljenost mogu biti jednako prisutni kao i radost, a taj s

Društvene mreže odavno su prestale biti samo "dodatak" djetinjstvu, one su postale prostor u kojem se odvija velik dio emocionalnog i socijalnog razvoja djece i mladih. YouTube, TikTok, Instagram i Snapchat danas su ono što su nekada bile školske ulice i igrališta: mjesto druženja, zabave, učenja, ali i neprestanog uspoređivanja sa svijetom oko sebe. Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša jer ona pojačava ono što već postoji, pa tako može biti izvor kreativnosti i pov

Živimo u vremenu koje sve glasnije govori o mentalnom zdravlju. Kampanje, podcastovi, članci..., no dok se razgovor širi, jedna skupina i dalje ostaje u sjeni: muškarci. Ne zato što su imuni na psihičke poteškoće, već zato što su od djetinjstva naučeni da o njima ne govore. „Budi jak." „Ne plači." „Riješi to sam." Ove rečenice, naizgled bezazlene, ostavljaju duboki trag. Odrastaju kao tiha pravila koja oblikuju način na koji muškarci doživljavaju sebe i svoju bol. I dok žene